22. lipnja 2020. - Gotovo je nemoguće potpuno uravnotežiti potrebe turizma i korone. Jedan pogled na pristupe Hrvatske i Crne Gore (koja nije članica EU).

Već mjesecima pišem o koroni, toliko da su mi se stvari već počele miješati i stapati. 

Iscrpljivalo me dok sam tjednima pisao dnevne izvještaje i javljao o brojevima novooboljelih i novopreminulih, pa mogu priznati da dosta dugo nisam bio u stanju vidjeti širu sliku, što dovodi do toga da mene još uvijek iznenade neke stvari koje su svima drugima dobro poznate. Danas sam sudjelovao u dva razgovora koji to jasno potvrđuju. 

U prvom razgovoru s mojim nećakom u Velikoj Britaniji pitao sam ga kako izgleda njegova svakodnevica ovih dana.Rekao mi je da će se pubovi konačno otvoriti za koji tjedan, da će se 4. 7. moći otići ošišati i da se trenutačno smiju družiti samo s još jednom obitelji u svakom trenutku. 

Ali, može direktnim letom doći u Hrvatsku (ako ne otkažu letove) ako je unaprijed platio smještaj, popiti nekoliko piva, družiti se sa svima u baru i otići na šišanje prije povratka kući. Sve ono što u Velikoj Britaniji za sada još ne smije. 

Cijena koju bi platio za takav odmor bila bi 14 dana samoizolacije nakon povratka kući. 

Svjedočili smo tome da je postojalo mnogo (namjerno stvorene) zbunjenosti oko toga smiju li Britanci i drugi doći u Hrvatsku na odmor. Kako je Hrvatska u EU, ne smije donositi jednostrane odluke, pa su turistički šefovi smislili vrlo balkansko rješenje - plaćeni smještaj u hotelu ili u nekom privatnom smještaju odlučili su klasificirati kao 'ekonomsku aktivnost', pa su tako svakome tko bi na hrvatskoj granici pokazao da ima uplaćen smještaj u Hrvatskoj dozvolili da uđe u zemlju. 

Nije bilo potrebno da se testiraju, nije bilo potrebno da idu u karantenu. Hrvatska diše turizam, rekao je ministar Cappelli - svakome tko može doći do granice bit će dozvoljeno da uđe.

I mnogima je i bilo. 

Ne bih trebao procjenjivati argumente zdravlja vs. ekonomije, ja sam izvještavam o činjenicama kako ih ja vidim. A vidio sam obje strane granice proteklih tjedana, čak i iz blizine i iza kulisa, i posve mi je jasno da je politika nadvladala sve ostale argumente. Hrvatska izlazi na izbore 5. srpnja, te se domaćoj publici stalno serviraju poruke o tome kako je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja u Europi u kojoj će biti blagodati turizma, kao i izvještaji o prepunim nacionalnim parkovima. Izvan naših granica, govorilo nam se, postoji informacijski kaos. Ministarstvo turizma odbilo je priključiti se našoj Viber zajednici Total Croatia Travel INFO, koja je jedino mjesto gdje se pitanja postavljaju i dobivaju odgovore u stvarnom vremenu Ovdje se možete priključiti, ali ćete morati preuzeti aplikaciju Viber

Moj prijedlog da možda ne bi bilo loše da Ministarstvo turizma, Hrvatska turistička zajednica i policija pokrenu svoju vlastitu Viber zajednicu dočekan je s osmijehom i klimanjem glavom. Uobičajena nezainteresiranost. 

Drugi važan razgovor bio je s jednim od autora koji pišu za Total Montenegro News, a koji živi u Tivtu. Ona isto piše o koronavirusu od ožujka, kada je Crna Gora bila posljednja zemlja u Europi bez virusa. A onda, nakon infekcija, i ponovo prva bez virusa. 

Crna Gora je jednako očajna da pokrene svoju turističku sezonu, pa su morali poduzeti neke teške odluke. Njena glavna tržišta su Srbija, Rusija i Velika Britanija, sve tri s groznom situacijom s koronom. Kad bi se njihove državljane slobodno pustilo da ulaze, sigurno bi došlo do porasta slučajeva, a kad bi odlučili da ih se ne pusti to bi bilo porazno za turizam. Zaista težak izbor. 

Crna gora je izmislila sustav u tri boje, koje su vezane za epidemiološku situaciju u pojedinim zemljama. Većina zemalja dobila je zelenu boju - slobodan ulaz, a samo neke su dobile žutu - što znači da je potreban nedavno obavljen negativni test na koronu. 

I za kraj postoje one zemlje koje su dobile crvenu boju, a koje uključuju tri najveća crnogorska tržišta, Srbiju, Rusiju i Veliku Britaniju. Da, ljudi iz "crvenih" zemalja mogu doći, ali će im se propisati 14 dana obavezne karantene u nekoj instituciji. Pa turisti neće doći. 

Ogroman gubitak za ekonomiju, ali čini se da je to odluka koja na prvo mjesto stavlja zdravlje. Uz toliko ljudi koji ovise o turizmu i uz to što crnogorci također izlaze na izbore 30. kolovoza, bit će zanimljivo vidjeti kako će se to razviti. Porast slučajeva u BiH, koji je djelomično izazvan Srbima koji su prolazili kroz BiH uzrokovao je to da je ta zemlja dobila žutu oznaku, što znači da će biti još manje turizma. 

Crna Gora nije u EU, naravno, ali to joj naravno daje slobodu da samostalno povlači poteze. 

Ali, Grčka je članica, pa je čak i ona ograničila pristup građanima VB, naprimjer.

Nakon dugog perioda u kojem u Hrvatskoj ili nije bilo slučajeva ili je bio po jedan slučaj dnevno, broj slučajeva je porastao na 18 ili 19 dnevno. I dalje su to niski brojevi u usporedbi s globalnom situacijom, ali dovoljni da se započne razgovor o strožim mjerama, drugom valu i slično. 

Parlamentarni izbori u Hrvatskoj su za 14 dana. Zanima me što će biti najvažniji čimbenik u razmišljanju onih koji donose odluke: zdravlje, turizam, ekonomija... ili ponovni izbor na vlast.

22. svibnja 2020. - Dok tisuće napuštaju hrvatsku, zašto biste se vi preselili u Hrvatsku - da, zaista! Zaboravite na Uhljebistan, zaboravite na turizam, ovo su CROMADS.

Svi ćemo se zauvijek sjećati ovih posljednjih nekoliko mjeseci. Toliko nesigurnosti, toliko promjena, toliko vremena da razmislimo o prošlosti i budućnosti. Mislim da smo se svi promijenili barem malo zahvaljujući koroni. Ili smo se promijenili mnogo.

Meni je ovih posljednjih nekoliko mjeseci prošlo kao u magli. Nikad nisam više radio u životu, i tih sat vremena koje sam sam provodio uz Jadran svaku večer nakon što sam cijeli dan pisao o smrtima i bolesti pomoglo me održati normalnim. I dalo mi je jasnoću.

Sada vidim svijet drukčije nego što sam ga vidio prije godinu dana, posebno kad se radi o Hrvatskoj. I ništa mi nije jasnije od toga kako je ova seizmička promjena u našim životima Hrvatsku postavila u savršen položaj da preokrene svoje opadanje broja stanovnika, stvori bogatstvo i pomakne ovu zemlju prema naprijed.

S ili bez Uhljebistana.

Nekad sam mislio da je moguće reformirati sustav ovdje, a moji hrvatski prijatelji smijali su se mojoj naivnosti. I bili su u pravu. Ali, posljednja me godina natjerala da shvatim da je sav trud uložen u nastojanja da se popravi Uhljebistan i provedu reforme zapravo posve uzaludan. Energija je to koja se može bolje usmjeriti u novim, pozitivnim smjerovima, kao što je moj novi koncept - CROMADS (skraćenica od Croatia i nomads, nomadi; nomadi u Hrvatskoj).

Potpuna nesposobnost Ministarstva turizma, koju predvodi ministar-heroj sa svojim sloganima za vrijeme doba korone poput "Hrvatska diše turizam", dok istovremeno nisu u stanju objaviti bilo kakve korisne savjete za putovanja u Hrvatskoj, pokazuje - još jednom - da zaista nema nade. Pa, draže mi je, umjesto da nastojim popraviti Kraljevstvo slučajnog turizma, ismijavati ih i igrnorirati, na kraju ih učiniti besmislenima i nebitnima.

Pokrenuli smo zajednicu na Viberu, nazvanu Total Croatia Travel INFO prije nekoliko dana, saznati više i priključiti se možete ovdje. Prošlo je 8 dana otkad me zamjenik ministra turizma pozvao dapošaljem pitanja Ministarstvu, na koja će oni odgovoriti pa ću ja stvoriti stranicu koja će pomoći onima koji stvaraju 20 % hrvatskog BNP-a - turistima. I 8 dana kasnije dobio sam tišinu. Shvatio sam da ne odgovaraju medijima, stoga je za turiste još manja šansa da će dobiti odgovor, pa smo pokrenuli Viber community s namjerom da sve podatke stavimo na jedno mjesto  (ako vas to zanima, pospremite link na ovaj naš članak u kojem je sve objašnjeno). Dopuštamo pitanja (i bilo ih je MNOGO), te odgovaramo koliko možemo, a one na čija pitanja ne možemo odgovoriti upućujemo na prave adrese e-maila. Reakcije su uglavnom vrlo pozitivne i posebno mi se svidio ovaj komentar koji sam primio od Bonaca Experience - hvala vam! Pridružite nam se (trebat će vam aplikacija Viber).

Jedan od ključeva uživanja u boljem životu u Hrvatskoj je toliko jednostavan, a s druge strane toliko teško ostvariv

Mindset.

Stanje duha.

Prije par godina, u [i]fičru[/i] napravljenom za britansko veleposlanstvo u Zagrebu, objasnio sam sve što bi strani investitor trebao znati o Dalmaciji u jednoj rečenici, za koju mi je trebalo 12 godina da je shvatim, ali čim je shvatite i prihvatite, život u Dalmaciji postane gotovo savršen. A ako je ne možete prihvatiti odmah, ili ćete je prihvatiti u budućnosti ili će vam se život pretvoriti u frustraciju. A rečenica je...

Nemojte pokušavati promijeniti Dalmaciju, ali očekujte da će Dalmacija promijeniti vas.

Stanje duha važno je i kad se obraćate Moćnoj Državi Uhljebistan. Umjesto da se nervirate i osjećate frustriranima, kako sam se ja osjećao godinana, ovih dana se osjećam kao stanovnik Osla koji mnogo pije i puši dok se obraća Norveškoj i životu u njoj. Ovo je divna zemlja, ali, čovječe, cigarete i piće su zaista skupi. Ali, njegovo je razmišljanje da su pivo od preko 10 eura, te porez na cigarete i alkohol vrijedni plaćanja da bi se živjelo u Norveškoj.

Tako nekako ja doživljavam Uhljebistan. Umjesto da sam deprimiran i frustriran, prihvaćam da je jedna od negativnih stvari oko života ovdje - slično kao cijena piva i cigareta u Norveškoj - činjenica da moram plaćati porez na uhljebe kako bi mogao živjeti u jednoj od najljepših zemalja u Europi, koje imaju jedan od najboljih stilova života.

I znate što? Čim se ubacite u taj način razmišljanja, samo malo toga "nemojte pokušavati mijenjati Dalmaciju, ali očekujte da će Dalmacija promijeniti vas", sva negativnost nestaje. Okružite se sa što je više moguće pozitivnih i dinamičnih ljudi ovdje, koncentrirajte se na stvaranje Hrvatske 2.0 i bolje budućnosti za našu djecu. Faks uređaji Uhljebistana 2.0 su na izdisaju, postaju svakim danom sve manje relevantni.

A sada, razgovarajmo o CROMADS (Kromadima), i zašto su oni hrvatska budućnost - i to posebno sjajna budućnost!

Radi se o konceptu koji sam prvi put predstavio na Business Cafe Online događaju prošli tjedan, gdje sam bio jedan od gostiju uz legendu Jana de Jonga. Ništa vezano za Cromade nije posebno komplicirano, niti je skupo implementirati taj koncept. Zahtijeva promjenu samo jedne jedine stvari.

Stanja duha.

Cromads - za početak.

Da bih taj koncept najbolje objasnio, trebate zaboraviti na Hrvatsku u kojoj turizam ostvaruje 20 % BDP-a, pritom polagano uništavajući njenu obalu. Trebate zaboraviti i na Uhljebistan za sada. Vratit ćemo ideje Moćne Države Uhljebistana nešto kasnije, kada dođemo do tri različita scenarija - Cromads koji žive s, bez ili uz naše uhljebske prijatelje.

Koncentrirajmo se na to što je Hrvatska bez Uhljebistana: sigurna, prirodom prekrasna zemlja u EU, cjenovno prihvatljiva i lako dostupna, sa sjajnom lokalnom hranom i vinom, stvarima koje treba vidjeti i doživjeti, infrastrukturom i internetom. I životnim stilom kojem cijeli svijet zavidi. Sjajna zemlja za provesti život. Zapamtite ovu misao.

Živimo u svakim danom sve više digitalnom svijetu, i činjenica je da nas mnogo (a uskoro će nas biti većina!) radi u istom uredu.

Taj se ured zove internet.

Samo su dvije varijable u našem globalnom uredu - povezivost (3G, 4G ili 5G) i vremenske zone. Osim toga, slobodni smo šetati svojim uredom i odabrati radno mjesto koje nam najbolje odgovara.

Kad odemo iz ureda, odlazimo doma.

Kad sam prvi put pričao Business Cafeu, prije godinu dana u Zagrebu, trebalo mi je 90 kilometara da dođem do njih iz Varaždina, 180 kilometara za cijeli put.

Prošli sam mjesec primio svoj mjesečni izvještaj od Google Mapsa, u kojem me obavještavaju koliko sam zemalja obišao i kilometara prošao u travnju 2020.

Hodao sam 100 kilometara, a vozio se samo 65! Dakle, taj put da do Business Cafea prošle godine bio je trostruko duži od ukupne vožnje koju sam obavio u travnju 2020.

A opet, sjedio sam u Jelsi u krevetu s čašom vina, drugi sam se put pojavio na Business Cafeu, ali ovaj put me gledalo mnogo više ljudi nego što bi se moglo ugurati u sobu u Zagrebu.

Vlasnica BC-a, Kristina, mogla je biti u Dublinu, Dubaiju ili Durbanu. Prošle godine, morala je biti fizički u Zagrebu, ali to se promijenilo. I kako online školovanje postaje sve uvjerljivije, stupovi koji nas vezuju za određenu lokaciju sve više postaju uklonjeni. Naravno, neki od nas htjet će ostati u mjestu gdje su odrasli, blizu svojih obitelji. Ali mnogi će poželjeti napustiti ured i domom zvati neku lifestyle destinaciju.

Mjesto poput Hrvatske.

Zamislite, dug dan u uredu i zatvorite računalo i tražite što će vas opustiti. Ugodno kupanje u Jadranu prije večere, možda? Šetnja kroz mjesta koja je zaštitio UNESCO, poput Splita, Trogira ili Dubrovnika? Ili planinarenje ili šetnja kroz prekrasnu zemlju čijih je 10 % teritorija posvećeno nacionalnim parkovima ili parkovima prirode?

Izbor je vaš. Destinacija je sigurna, cjenovno prihvatljiva, lako dostupna, većina govori engleski jezik, hrana i vino su izvrsni, ima mnogo toga što biste trebali vidjeti i doživjeti. A jesam li spomenuo taj stil života?

Prije pandemije korone, globalna su predviđanja bila da će na svijetu biti cijela milijarda digitalnih nomada do 2035. godine. Događaji posljednjih nekoliko mjeseci samo su ubrzali taj trend, pretpostavljam.

Za razliku od turista, digitalne nomade privlači stil života. To znači i duži ostanak, više integracije u zajednicu, prilika da se uključe u život, potaknu i nešto u nju vrate. Kad ovdje govorim o lokalnim nomadima, lokalne me oči blijedo gledaju jer pogrešno misle da govorim isključivo o blogerima i influencerima koji se bave Splitom i Dubrovnikom.

A onda im ispričam o Julie iz Denvera, pa budu šokirani. U vrijeme masovnog bježanja iz Slavonije, postoji žena koja ne samo da se preselila u Osijek na nekoliko mjeseci, nego je time bila oduševljena. Sigurno, pristupačno, prekrasno, sjajno lokalno stanovništvo i priroda, govori se engleski jezik. Čemu bi čovjek mogao prigovoriti?

Ne tjera li vas to na razmišljanje, što ako?

Zašto ne biste cijeli dan radili u uredu, a zatim prešli u svoj lifestyle raj - otprilike bilo gdje u Hrvatskoj?

A nisam još ni spomenuo hranu. Ni vino.

Sjajnu lokalno proizvedenu hranu, sa sastojcima koji nisu dostupni kroz cijelu godinu u nekom bezukusnom obliku, nego samo kad im je sezona. A okus i svježina je fantastična. Kao što je i 130 autohtonih sorti vina, uključujući originalni zinfandel.

Kako bi bilo kad bi moja hrana putovala onoliko koliko ja putujem? Sjajni lokalni proizvodi. Lokalna ekonomija.

Posao u globalnom uredu, dom u glavnom gradu stila života Europe: gdje da se prijavim? Vrijeme je da porazgovaramo o slonu u našoj dnevnoj sobi.

Ovo su scenariji za Cromade:

Scenarij 1: Uhljebistan u potpunosti ignorira priliku s digitalnim nomadima.

Židot ide dalje, kako je i prije išao. Nešto mudrog marketinga privuče nešto više digitalnih nomada nego što ih je i do sad dolazilo. A oni ZAISTA dolaze. Bez reformi pravila o imigraciji, njihov će boravak biti ograničen na tri mjeseca u većini slučajeva. Ali, digitalni nomadi su pokretna družina, doći će na tri mjeseca, trošit će u barovima, restoranima, dućanima. Svi ti neizravni porezi bit će samo naznaka onoga što bi moglo biti. Solidan prihod.

Scenarij 2: Uhljebistan odlučuje uključiti se. 

Budući da je većina uobičajenih pritoka novca presušila, Uhljebistan odlučuje da se treba uključiti. Učinimo jednostavnijim da digitalni nomadi ostanu duže, na taj način nama će doći više novca. Nekima se životni stil toliko svidi da će pokrenuti svoje tvrtke, zaposliti lokalno stanovništvo, a svi će oni zajedno plaćati ogromne poreze Moćnoj Državi Uhljebistanu. 

Scenarij 3:  Vive La Revolution!

Stvari u Hrvatskoj postaju dovoljno loše da se ljudi odluče pobuniti. Nacija koja može na ulice Zagreba dovesti 550.000 ljudi koji slave svoje nogometne junake sa Svjetskog prvenstva i koja može Olivera sa stilom ispratiti u Vela Luku pokreće protest sa sličnom strašću. To završava tako da Uhljebistan biva ukinut.

Što nam ostaje? Globalni ured, zaposlenici iz cijelog svijeta koji sudjeluju u lokalnom gospodarstvu, inspiriraju način razmišljanja u sljedećoj generaciji lokalnog stanovništva. A kako više nema Uhljebistana, progresivno oporezivanje približava te tvrtke i njihove potencijalne zaposlenike.

I dok se nadamo scenariju 3, realniji je scenario 1 - što je i dalje OK!

Radite u globalnom uredu, uživajte u glavnom gradu stila života Europe, s ili bez Uhljebistana.

Zaboravite na pronalaženje onih 20 milijuna turista koji polako uništavaju obalu.

Kupujte lokalno, radite digitalno, mijenjajte način razmišljanja. Hrvatska je zaista fantastično mjesto za život. Mjesto u kojem bi lokalno stanovništvo zaista uživalo na svojoj obali, samo kad bi si to mogli priuštiti. 

21. svibnja 2020. - Donosimo vam posljednje informacije o putovanjima u Hrvatskoj za vrijeme korone, dok Viber zajednica Total Croatia Travel INFO i dalje raste.

Vrlo polagano savjeti o putovanjima u Hrvatskoj postaju nešto jasniji. Do sada je TCN redovito detaljno izvještavao o aktualnoj situaciji, a posljednji takav izvještaj na engleskom jeziku od 19. svibnja možete pronaći ovdje. 

(TCN-ova infografika s najvažnijim naglascima)

Čini se da su službene instance u Hrvatskoj konačno počele organizirati neke podatke na jednom mjestu, a službeni su podaci - ili bi barem trebali biti - najpouzdaniji.

Stoga će današnji izvještaj zapravo biti serija linkova na mjesta gdje možete pronaći najbolje informacije. Također, dajemo vam i adrese e-maila preko kojih možete pisati Ministarstvu turizma i nacionalnoj Hrvatskoj turističkoj zajednici.

Turistička zajednica ima stranicu s pitanjima i odgovorima o Koroni, koju sad redovito ažuriraju. Ako ne možete tamo pronaći podatke koje tražite, službeni savjet jest: Za pitanja vezana za putovanja u Hrvatsku, a koja nisu odgovorena na ovoj stranici, pošaljite e-mail na adresu This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it., cc This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it..

Postoji još jedna predložena adresa e-maila za kontakt, ponovo sa službene stranice: "Svi drugi strani državljani koji imaju poslovni razlog, a koji se sad ne može predvidjeti, a koji nemaju potrebnu dokumentaciju, trebali bi poslati svoju namjeru da prijeđu državnu granicu (uđu u Republiku Hrvatsku) na adresu emaila This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it., a njihov će zahtjev biti riješen u najkraćem mogućem vremenu.

Evo i linka na stranicu Ministarstva turizma o COVID-19 - sretno!

Možete pratiti i službenu web-stranicu Vlade posvećenu Koronavirusu, koja ima i dio na engleskom jeziku. Ona svaki dan donosi nove podatke o oboljelima u 14 sati, te daje korisne informacije na engleskom jeziku. Među posljednjim člancima ističu se:

Preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za hrvatske i strane državljane za prelazak granice.

Idete na put? Sve informacije na jednom mjestu!

Granice

Službene trenuačne informacije o stanju na granicama, HAK. 

Slovenija ukida sva ograničenja za hrvatske državljane koji ulaze na njihov teritorij. (19. svibnja)

Ministar turizma otkriva kad će se granice otvoriti za Slovake, Čehe, Mađare i Austrijance. (20. svibnja)

Izvještaj s putovanja: vožnja iz Velike Britanije do Hrvatske 19.-20. svibnja 2020.  (20. svibnja)

TCN posjećuje granicu sa Slovenijom 17. svibnja 2020., kako bismo se uvjerili u procedure i stanje na terenu. (17. svibnja)

Možete proći kroz Bosnu i Hercegovinu kako biste došli u Hrvatsku. Ovdje pronađite službene informacije o putovanju u BiH.

Čitatelj je primio ovaj odgovor kad je pitao kako prijeći granicu. Link na dnu vodi na stranicu na hrvatskom jeziku, iako s te stranice možete doći do engleske verzije.

Postoji doza nejasnoće oko toga trebate li imati pečatiranu potvrdu da imate rezervirani smještaj i/ili dogovoren poslovni sastanak. Moje iskustvo s hrvatskom birokracijom jest da nikad ne možete imati dovoljno pečata na svojim dokumentima, stoga vam savjetujem da nabavite barem neki pečat. Kad sam 17. svibnja otišao na granicu kako bih iz prve ruke vidio stanje, jedan je slovenski turist zamolio smještaj u Hrvatskoj da mu izdaju ovo. Ali, to će vam moći potvrditi Ministarstvo na This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.. 

Ovo su službeni savjeti iz Bosne i Hercegovine o tome kako ući u Hrvatsku (možda ovi savjeti postoje i na nekoj službenoj hrvatskoj stranici, ali ja ih ne mogu pronaći):

Ako strani državljanin želi prijeći državnu granicu, mora ispuniti jedan od sljedećih uvjeta:

1. posjedovati dokumentaciju koji dokazuje vlasništvo nad nekretninom u Republici Hrvatskoj ili vozila (vrijedi i za najam), ili dolazi u Republiku Hrvatsku na pogreb (treba posjedovati prikladnu dokumentaciju za to dokazati). Nakon što ispune uvjete, strani državljani mogu prijeći državnu granicu, te ih se registrira te unosi mjesto/adresa gdje će odsjesti ili gdje posjeduju imovinu, broj telefona za kontakt i vrijeme boravka, odnosno kad planiraju napustiti Republiku Hrvatsku.

2. Ako imaju dokumentaciju koja dokazuje poziv neke hrvatske tvrtke, ili poziv na poslovni sastanak. Za ove putnike, neophodno je unijeti mjesto/adresu gdje će odsjesti, kao i broj telefona za kontakt te vrijeme boravka, odnosno kad planiraju napustiti Republiku Hrvatsku.

3. Svi drugi strani državljani koji imaju poslovni razlog, koji ne može biti predviđen u ovom trenutku, te nemaju potrebnu dokumentaciju, trebaju biti upućeni da svoju namjeru da prijeđu državnu granicu (uđu u Republiku Hrvatsku) najave na adresu e-maila This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it. na što će im biti odgovoreno u najkraćem mogućem roku.

Cestovni promet

Najnovije informacije iz HAK-a.

Trajekti

Najnovije informacije iz HAK-a. 

Raspored trajekata i katamarana Jadrolinije.

Raspored Krilo katamarana. 

Zračni promet

Detaljnu analizu zračnog prometa u Hrvatskoj u budućnosti možete pročitati u nedavnom intervjuu s Maxom Oldorfom, COO-om tvrtke ch-aviation :

Letovi prema Hrvatskoj nakon korone: Max Oldorf iz ch-aviation

Croatia Airlines upravo je objavila ažurirani red letenja za 21.-28. svibnja. Sljedeći tjedan dodat će i liniju Amsterdam - Zagreb. Puni raspored. 

Od 4. svibnja 2020. na svim letovima Croatia Airlinesa obavezno je nositi maske na licu. Svi putnici obavezni su tijekom leta imati na licu maske ili druga prihvatljiva pokrivala. Maske na licu moraju biti tijekom cijelog boravka u kabini letjelice.

Prihvatljiva rješenja:
pamučne maske za lice s dva sloja
medicinske (kiruruške) maske
filtrirajuće maske s ili bez ventila (FFP2 ili N95)

Kontaktni centar CA: 0800 77 77 (besplatni pozivi iz Hrvatske), 072 500 505 ili +385 1 66 76 555. Za više detalja pogledajte link.

Zračna luka Dobrovnik- Ponovo se uspostavlja let na relaciji Zagreb-Dubrovnik-Zagreb od 11. 5. 2020. Croatia Airlines će letjeti dva puta dnevno. Više informacija.

Zračna luka Osijek - Od 27. 4. ponovo se otvara poslovnica u Pothodniku. Dok su na snazi mjere prevencije, bit će otvorena 9-17 radnim danima. Više informacija možete dobiti na e-mailu This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it. i telefonu +38531284611. Preporuča se postavljanje pitanja na navedenu adresu emaila. Više informacija.

Zračna luka Rijeka - Više informacija.

Zračna luka Zagreb - Više informacija.

AirBaltic - Svi letovi AirBaltica su otkazani od 17. 3. do 17. 5. 2020. connections are suspended from March 17 to May 17, 2020. Više informacija.

Air France - Od 11. svibnja, maske su obavezne na svm letovima. Zbog korona virusa, smanjili su broj letova za 90 % i to smanjenje vrijedi do kraja svibnja. Zbog zatvaranja zračne luke Paris-Orly, svi letovi idu preko zračne luke Paris-Charles de Gaulle. Više informacija.

Air Canada je otkazala sve letove između Toronta i Zagreba tijekom ljeta 2020.

Austrian Airlines, dio Lufthanse, odlučio je otkazati sve letove do kraja svibnja 2020. Više informacija.

British Airways - Najnovije informacije.

Czech Airlines  - Maske su obavezne na svim letovima. Više informacija o rasporedu letenja.

easyJet - Odlučili su prizemljiti sve letjelice do daljnjega. Više informacija.

Emirates - Emirates ponovo pokrenuo ograničen broj putničkih letova za putnike koji napuštaju UAE. Više informacija.

Germanwings - Germanwings više ne leti.

KLM - Posljednji podaci.

Lufthansa - Više informacija.

Ryanair - Ograničeni raspored letova koji vrijedi do 28. svibnja 2020. Više informacija.

Turkish Airlines - Svi međunarodni letovi su otkazani do 28. svibnja 2020. Više informacija.

Qatar Airways - svi direktni letovi između Zagreba i Dohe su otkazani do 31. svibnja 2020. Fleksibilost pri promjeni planova letenja do 30. rujna 2020. Za više informacija, obratite se direktno njihovom uredu u Zagrebu na +385 (0)1-4961110 / 111, e-mail: This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it. ili ovdje provjerite detalje.

Wizz Air - Početkom svibnja lete iz Budimpešte za Atenu, Barcelonu, ​​Berlin, Birmingham, Basel, Dortmund, Eindhoven, Gothenburg, London, Liverpool, Madrid, Podgoricu, Sarajevo, Stockholm and Targa Mures. Više informacija.

Sve gore navedeno su službene informacije. Dolje pogledajte popis članaka na TCN-u (na engleskom jeziku) koji se osvrću na vijesti iz zračnog prometa:

Eurowings to Resume Flights - Timetable Here

Flights to Croatia: Korean Low Cost Carrier T’Way Planning flights from Seoul (May 19)

Ryanair Significantly Reduces Summer Routes to Croatia (May 18)

Is Eurowings Returning to Croatia this Summer? (May 16)

Croatia Airlines Already Beginning to Reduce Number of Flights (May 16)

Hope for 2021? American Airlines Dubrovnik - Philadelphia Loaded for June 4, 2021 (May 14)

CEO Eddie Wilson: Ryanair Zadar Base Will Not Go Ahead (May 13)

Ryanair to Croatia Planned for July: Zadar, Split, Dubrovnik, Rijeka, Pula Flight Info (May 12)

British Airways Will Fly to Zagreb and Split from June (May 12)

Flights to Croatia: Korean Air Cancels Seasonal Zagreb Service, Air Transat Delayed (May 9)

Vlakovi

Najnoviji podaci HAK-a o željezničkom prometu.

Autobusne linije

Najbolji izvor podataka o rasporedima autobusnih linija pronašli smo na stranici GetByBus.

Situacija se stalno mijenja, te da biste dobili najnovije vijesti o prometnom stanju i drugim aspektima krize uzrokovane koronavirusom, predlažemo vam da pratite stranicu na TCN-u posvećenu COVID-19.  

Recent relevant tourism-related articles

Tourism in the Corona Age: 10 Virtual Ways to Discover Stari Grad 

Dubrovnik Announces Marketing Plan to Bring Back Airlines

Visit Zagreb Now: Never Has the City Been More Beautiful

Listen to the Free Daily Concerts on Hvar: Birdsong Live

Dubrovnik Finally Realises City Wall Prices Are Extortionate, Price Slashed

Czechia to Open Borders for Croatians as of 8 June

Easing Coronavirus Measures, Around 8700 Tourists Arrive in Croatia

Ako imate relevantne i potvrđene turističke informacije koje biste rado vidjeli na ovom popisu, molimo vas pošaljite nam ih na This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it., sa naslovom Travel update.  

Jeste li se već priključili Viber zajednici Total Croatia Travel INFO? Pročitajte o njoj više ovdje.

Dnevno ažurirane vijesti, podaci iz priopćenja za medije u 14:00

Posljednji podaci i statistike o COVID-19 u Hrvatskoj, Velebit.ai

20. svibnja Nacionalni stožer civilne zaštite objavio je:

U Hrvatskoj ima 2234 slučajeva infekcije koronavirusom, 2 nova slučaja u posljednjih 24 sata. Preminulo je 96 ljudi, oporavilo se 1978 bolesnika. Trenutačno je na respiratoru 8 bolesnika.

Do sada je testirano ukupno 57,021 ljudi, od čega 1221 u posljednja 24 sata.

16. svibnja 2020 - Turistički budžeti su zamrznuti tijekom pandemije. Kako 319 turističkih zajednica u Hrvatskoj odgovara na poziv da ih se besplatno reklamira? Pročitajte pregled rezultata našeg poziva Virtual Croatia.

Živimo u čudnim vremenima, a to je u Hrvatskoj istinitije nego drugdje.

Mi smo turistička zemlja, s otprilike četiri milijuna stanovnika. Pritom, da upotrijebim metaforu ministra Cappellija iz doba korone, "Hrvatska diše turizam".

U tolikoj mjeri da, ako postoji ikakva naznaka života, sagradimo lokalnu turističku zajednicu i instaliramo direktora. Pa to na kraju ispadne da imamo jednu turističku zajednicu na svakih 12,500 ljudi u Lijepoj Našoj - ako u račun ne uključite 20 regionalnih zajednica iz Hrama Turizma, nacionalne Hrvatske Turističke Zajednice.

Vremena su teška u Kraljevstvu Slučajnog Turizma. A dolaze još i izbori. Toliko teška da mi je prošli tjedan organizator prilično poznatog događaja na nacionalnoj razini rekao da ga je turistička zajednica s kojom surađuje zamolila da im vrati novac koji su uložili u taj događaj. Samo do srpnja, obećali su, "jer im treba za izbore, ali će mu biti vraćeno odmah nakon izbora".

Tako prolaze dani u Moćnoj Državi Uhljebistanu.

Turistička promocija je zamrznuta. Posve nečuveno, ali u trenutku kad deseci tisuća radnika u privatnom sektoru gube svoje poslove, plaće onima koji rade u lokalnim turističkim zajednicama smanjene su između 4 i 20 posto. Nitko, naravno, nije izgubio posao, ipak se radi o javnom sektoru u Hrvatskoj, ali smanjenje plaće? I nestanak promotivnog budžeta koji možemo podijeliti svojim rođacima? Ljudi koji žive od Moćne Države Uhljebistan nisu bili sretni.

Bila je to užasna situacija. Zamislite te jadne turističke zajednice, svih njih 319, sa smanjenim plaćama i bez budžeta da podrže događaje koje organiziraju njihovi rođaci ili (o, da, još ta sitnica) da promoviraju hrvatski turizam. Ovaj koronavirus ih je zaista uništio.

Prije nego što sam se preselio u Hrvatsku, radio sam kao humanitarac u Somaliji, Gruziji, Ruandi i na rubu Sibira. Ta me humanitarna crta nikad nije napustila. Nisam imao gotovine da nahranim baš sve rođake u ovim teškim vremenima, ali mogao sam malo pomoći s (o, da, ta sitnica) promoviranjem turizma. Izdao sam objavu za medije, koju je prenijelo mnoštvo hrvatskih medija, u kojoj sam svakoj turističkoj zajednici koja to želi ponudio besplatni članak na našoj platformi, Virtual Croatia. Samo mi pošaljite neki alat, ja ću učiniti sve ostalo. 

Hrvatska turistička zajednica pomogla mi je tako što su mi dali aktualnu bazu svih lokalnih turističkih zajednica, pa sam barem mogao biti siguran da će moja ponuda stići na prave adrese.

Poslao sam ponudu koju sam već opisao, znajući da živimo u teškim vremenima i da nemam novca da ih podmitim a kako bi oni prihvatili moju besplatnu ponudu.

I, kakvi su bili rezultati? Koliko od ovih vrlo zaposlenih turističkih zajednica - koje nemaju budžeta da nahrane rođake niti turista da ih ometaju - je uopće reagiralo na ovu ponudu od koje oni osobno nisu imali nikakve koristi?

Poslao sam ponudu 30. travnja. Dva tjedna kasnije, impresivnih 26 % od 319 turističkih zajednica kojima je ponuda poslana pronašlo je vremena i interesa da uopće otvore moj e-mail.

Impresivnih 26 % pronašlo je vremena između svojih drugih obaveza tijekom pandemije, bez turista i bez promotivnih aktivnosti da uopće otvore moj email. Posve razumljivo, s takvim groznim smanjenjima plaće, zašto bismo uopće otvorili ovaj e-mail, zapitalo se preostalih 74 %!!

Nevjerojatna je ta bahatost! S kojim pravom taj debeli Irac meni šalje poslovne e-mailove, kad mi je plaća smanjena 4-20 %!! Iako sam lani imao samo 2047 turista (impresivnih 6 tursta dnevno), ne samo da nam ne treba nikakva, pa ni njegova pomoć, nego ćemo se i odjaviti s njegove liste!

Ono što sam otkrio jest da, posebno u Središnjoj Dalmaciji, postoji nova generacija turističkih zajednica. Mladi direktori koji žele komunicirati s turistima, a ne sa svojim rođacima. Ravno 18 turističkih zajednica prihvatilo je moju ponudu, ili to možete gledati tako da kažete da njih 301 nije.

Nisu li Brela divna?  

 A i Omiš također.

Sunčani Hvar. 

Krasna Rogoznica. 

Sanjajte danas, posjetite Opatiju sutra. 

Nemojte propustiti Klis (u originalu je bilo Don't Miss Klis, što je šala koja se neminovno gubi u prijevodu, op. prev.).

Veličanstveni Sinj.

Stiže ih još desetak.

Šaljem isprike djelatnicima onih 225 turističkih zajednica koji nisu niti otvorili moj e-mail. Uz isprike, šaljem i čokoladne kolačiće onima koje sam toliko inkomodirao da su jednostavno morali otkazati svoju pretplatu. Nadam se da će vam se uskoro u potpunosti vratiti vaši budžeti, a plaće vratiti na stare razine - ne, zapravo, nadam se da će se povećati - i koga boli ki*a za turiste?

Ako ste turistička zajednica koja bi se željela uključiti u naš projekt Virtualne Hrvatske, ovdje možete pronaći detalje. 

May 9th, 2020 - In a series of articles on Total Croatia News read about how one of the authors decided to spend her corona-caused gardening leave - actually gardening. Today, you can find out more about how the soil was prepared and seeds sowed (you can read the first article in the series here).

If you know anything about gardening or plants in general, after having seen my photos and reading my description of the soil in which I planned, to put those seeds, you must've asked yourself a version of this question "Is she insane!?!?", followed by "Well, nothing is coming out of that horrible soil, she's working for nothing here..."

Well, allow me to comfort you: I know. I know that there's no way anything would succeed in such bad soil, no matter how many days I spend taking rocks out one by one by hand. And, coincidentally, I have exactly what I need to turn my soil into normal, fertile soil. I have compost which has been created in my back yard. You might've noticed in the previous article a large, blue barrel in the corner of my yard (you can also see it in the first photo in this article), that's where the compost gets made. We've been collecting our biodegradable waste for years, much longer than the city of Zagreb has had an organized collection of such waste in brown bags. During everyday cooking, the biodegradable waste gets deposited into a used ice-cream container (of course you can purchase a container just for that, the only requirement is for it to have a decent seal of the lid, but if you continue following this series you will discover that it's important to me NOT to buy new stuff if at all possible, rather use the stuff already lying around and repurpose it if at all possible). The container is in the fridge and its contents get dumped into the blue bucket outside every couple of days. After the mowing, that's where the grass also goes, the leaves from the trees in the autumn and any other biodegradable waste which we happen to have during the year. The bucket has a small door near the bottom, and that's how we take the compost out, hi-quality, perfect natural compost, ideal for the grass I keep mentioning or some of the herbs I regularly have on my shelves. This year, obviously, most of my compost went into the garden. I can't even tell you how much of it we took out of the bucket and put into the soil, but you just have to take my word when I tell you it was a lot, and that I really believe we won't have any problems with the soil quality after that.

And after having dropped all of that compost, chopped it up and prepared the soil nice and neatly, of course, the soil level rose a bit and it started looking like the soil would get washed away, onto the tiles just below it. I have to say I anticipated that, so I knew in advance a little fence would be required to prevent that from happening. Good thing I still have a lot of leftovers from a former fence I needed to take down, and a partner who owns an electric saw and isn't afraid to use it. We built the little fence fast enough, and I'm still proud of it - and happy to report that it was able to do its job through the heavy rains that have fallen in Zagreb since, after a long drought.

I mentioned in the previous article that I've purchased parsley, carrot, swiss chard, spinach, rocket and zucchini seeds. Parsley doesn't go into this little patch of garden, it is already growing nicely in a separate container where I have my herbs, where this year it will hang out with some lovely basil. They're in the pot together, I've used some leftover nylon to build them a little greenhouse and they're doing OK.

That leaves five species, meaning I need to create 5 sections in my garden. It took some drawing and calculating and tailoring, but eventually, I settled on this plan:

(This is exactly how a normal person would do their plan for their 3 square meters garden, right?) The zucchini needed to go to one of the edges, so if I get any zucchini, they can grow partially on the outside as well. I concluded that the carrot should be by the hedge, and I'm entirely certain there was a reason why I wanted the spinach to be where it is in the drawing, but I can't remember that now. The rocket and swiss chard positions have been determined completely randomly. I measured my little garden, partitioned it using the already-mentioned pieces of the fence into even smaller parts and carefully, according to the instructions, sowed my 5 vegetables.

And that should be it, right, the only thing left for me to do is water the garden and wait for the plants to start appearing. Or can I think of something else which will improve their chances? Read in the upcoming article.

9. svibnja 2020. - Kako će izgledati budućnost letova prema Hrvatskoj u svijetu nakon korone? TCN o tome razgovara s Maxom Oldorfom, izvršnim direktorom (COO) kompanije koja se bavi podacima u zrakoplovnom prometu, ch-aviation.

Jedna od najvećih nepoznanica u svijetu velikih nepoznanica u kojem sad živimo je kako će izgledati budućnost putovanja, posebice u kontekstu zrakoplovnih putovanja. Hoće li zrakoplovne kompanije preživjeti, hoće li preživjeti niskotarifne kompanije, što će se dogoditi s letovima između kontinenata? I što očekivati od letova prema Hrvatskoj s ključnih tržišta kasnije ove godine i sljedeće godine?

Jedna od osoba koja na ta pitanja može dati bolje odgovore od većine drugih ljudi, kako o pitanjima budućnosti te industrije a tako i o pitanjima letova u Hrvatsku je Max Oldolf, jedan od osnivača švicarske kompanije ch-aviation. Ta kompanija podatke o kretanjima u industriji prodaje svojim klijentima diljem svijeta: zračnim lukama, zračnim prijevoznicima i drugima. Oldorf redovito posjećuje Zagreb, jer je kompanijina najveća podružnica u hrvatskom glavnom gradu - o tome pročitajte više u ovoj TCN-ovoj priči na engleskom jeziku. 

Zrakoplovna industrija doživjela je ogromnu promjenu u posljednjih par mjeseci, a posljedice će se osjećati godinama. Kako će se to odraziti na najveće igrače na hrvatskom tržištu? Prije svega, pogledajmo tržište interkontinentalnih letova, koje se u Hrvatskoj razvija posljednjih godina. American, Qatar (za Dubrovnik), Emirates, Air Canada - svi su svoje planove za 2020. odgodili za sljedeću godinu. Hoće li se vratiti?

Općenito, moramo prihvatiti da će svijet od sada nadalje izgledati drukčije, pa mislim da ćemo jednostavno morati živjeti s novom normalom. Neki od ovih letova možda će se vratiti u sljedeće dvije godine, a neke od njih nećemo nikada više vidjeti. Mislim da je dosta izvjesno da ćemo ove godine vidjeti vrlo nizak broj, blizu nuli, interkontinentalnih letova. Ako ne bude drugog i sljedećih valova, možda se neki od letova vrate već sljedeće godine. Ali, moja preporuka je da se treba koncentrirati na vraćanje domaćih letova, pa onda europskih, pa ako tu sve bude u redu, interkontinentalni će se vratiti u nekom trenutku.

Tržišta Velike Britanije i Skandinavije su važna za Hrvatsku. Norwegian je u problemima, Gatwick se prazni, direktor easyJeta kaže da će vraćati "poput startupa", direktor Ryanaira izjavljuje da ako vlada ne bude plaćala za srednje sjedalo, Ryanair neće letjeti. Stvari izgledaju loše. Kako će se promijeniti tržište jeftinih letova za Hrvatsku iz Velike Britanije i Skandinavije? Što će se dogoditi sa cijenama i učestalošću??

Jedino što nas sad treba zanimati jest hoće li biti turističke ljetne sezone u Hrvatskoj ili ne. Rekao bih da, s najnovijim razvojem situacije, sezonu još ne bi trebalo otpisivati. Mnogim ljudima je dosta lockdowna i jedva čekaju otići negdje na put čim im to ponovo bude omogućeno. Količina putnika bit će malena zbog mjera sigurnosti ili straha koji se uvukao u neke građane, ali općenito mislim da će zrakoplovne kompanije početi letjeti čim im to bude dopušteno i budu imali putnike koje trebaju prevesti.

Što se tiče cijena, u kratkom ćemo roku vidjeti neke zaista dobre ponude za putnike. Zračne kompanije će biti prekapacitirane i Ryanair i Wizzair su već najavili da će se boriti za svakog putnika niskim cijenama, dakle u sljedećih godinu ili dvije vidjet ćemo novi rat cijenama na europskom nebu dok se ne smiri situacija na tržištu..

Jednom rečenicom opišite nam stanje u sljedećim kompanijama, s naglaskom na to kakav odnos od njih možemo očekivati nakon korone prema hrvatskom tržištu..

Ryanair: Za njih se uopće ne brinem. Oni će se vratiti punom snagom čim budu mogli stabilno letjeti. Koliko znam, Ryanair održava svoju flotu u posve operativnom stanju, tako da mogu ponovo krenuti u bilo kojem trenutku.

easyJet: I prije ove krize bili su u sukobu sa svojim dioničarima oko toga jesu li prebrzo rasli u posljednjih par godina. Osnivač, Stelios, nije zadovoljan takvim rastom i izjavio je da bi manji easyJet mogao biti profitabilniji. Ova kriza bi ih sad mogla oštetiti, ali ni za njih ne brinem, i oni će se vratiti.

Norwegian: Norwegian je sad već hodajući mrtvac, još uvijek na životu samo zato što su im dioničari i leasing kompanije dali neko vrijeme da se restrukturiraju. Ne računam da će se uopće uskoro vratiti u Hrvatsku.

Eurowings: Mislim da će se oni vratiti slično kao Ryanair i easyJet. Letovi za Hrvatsku dio su njihovog osnovnog biznisa ne-poslovnih putovanja, pa čim se pojavi interes, ponovo će letjeti.

Jet2: Jednako kao i za Eurowings.

Lufthansa: Nešto drukčija situacija, jer se oni ipak koncentriraju na povezanost preko svojih hubova u Frankfurtu i Münchenu, pa imaju više poslovnih putnika od onih koji idu na odmore. Možda u Hrvatsku budu slali manje avione, ali će sigurno biti povezanosti.

BA: Vjerojatno slično kao i Lufthansa, možda će koristiti manje avione.

SAS: Kompanija je iskoristila vrijeme korone da obavi neophodno restrukturiranje, otpuštanje dijela osoblja i slično. Očekujem da će se vratiti. U kojem obliku, to ćemo tek vidjeti.

Croatia Airlines nakon korone?

Croatia Airlines je tijekom ove krize pokazala zašto je bitno imati nacionalnu zrakoplovnu kompaniju. Pružili su ključnu liniju za Frankfurt, letjeli do Kine da bi dovezli zaštitnu opremu, obavili mnoštvo letova kojima su vratili hrvatske državljane u zemlju i slično. Hrvati zaista mogu biti ponosni na svoju zrakoplovnu kompaniju, jer je to nešto s čime bi se Hrvatska zaista mučila da nisu imali nacionalnu kompaniju koja funkcionira.

Imat će također i ključnu ulogu u oporavku hrvatskog gospodarstva, jer će imati mnogo bolju povezanost nego druge zemlje u regiji kad se ukinu ograničenja kretanja. Ali, to je nešto što je propast Adria Airwaysa već drastično pokazala. Adria je propala i nitko nije preuzeo njihove napuštene linije iz Ljubljane. Bilo je povećanja broja letova prema većim hubovima, ali mnoge direktne linije su ipak izgubljene.

Zato je Croatia Airlines toliko bitna za razvoj Hrvatske, pružaju direktne linije koje nitko drugi ne bi pružao. Važno je i da oni plaćaju porez u Hrvatskoj, pa iako im Vlada mora pomoći s vremena na vrijeme proračunskim novcem, taj se novac uvijek vrati, kroz poreze, dodanu vrijednost za zemlju i slično. Jedino što bi Croatia Airlines trebala je pronaći većeg partnera da bi se koristili sinergijski učinci, smanjili troškovi i slično. Dobar partner bi ih izazivao svakim danom da budu sve bolji.

Slično Swissu kojeg sada u vlasništvu ima Lufthansa i koji je bio premalen da bi bio profitabilan dok je poslovao samostalno, ali s većom količinom novca iza sebe postali su nezaustavljivi. Bio sam baš uzbuđen kad sam vidio da je Aegean zainteresiran za njih. Aegean je fantastična kompanija s pametnim, lean poslovnim modelom koji se može nositi sa sezonalnošću, a čak bi i flote tih dviju kompanija bile 100 % kompatibilne. Nadam se da će se ti razgovori nastaviti kad se sve ovo završi. To bi bio sjajan brak.

Očekujete li da će neke nove kompanije ući na hrvatsko tržište, ili da će neke povećati prisutnost na njemu. Na primjer, Wizzair, koji je dosta aktivan u regiji. 

Kao i u svakoj drugoj krizi, neke kompanije će propasti jer su i prije bile u lošem stanju, a druge će u tome vidjeti sjajne prilike. Wizzair je svakako u toj drugoj skupini i sada zaista zauzijamu sve veći dio tržišta. Ulazak Wizzaira na hrvatsko tržište imao bi smisla i vjerojatno će se i dogoditi ako se smanje aerodromske takse na kompetitivnu razinu.

Značajno smanjenje prometa utjecalo je na zračne luke diljem svijeta. Koliko pate hrvatske zračne luke? Koncesija u Zagrebu je već bila kontroverzna. Kako će ova situacija utjecati na to?

Pa, situacija je za sve zračne luke zaista loša, zato će se boriti kao ludi da vrate promet k sebi. Za to se hrvatske zračne luke sada moraju pripremiti. Moraju stvoriti poticaje za kompetitivnost i podržati programe za zrakoplovne kompanije kako bi nastavile dolaziti u Hrvatsku, a ne prebacile svoj promet na druge zemlje u regiji.

Koliki postotak smanjenja prometa očekujete u 2021. u odnosu na 2019. u hrvatskim zračnim lukama?

Rekao bih da je moguće sve između -50 % i sličnog postotka. Trenutačno bih vjerojatno bio sretan kada bi u 2021. imali 20 % pada prometa u odnosu na 2019.

Gledajući prema budućnosti i planirajući, Split bi svakako bio učinkovitiji ako bi imao direktnu liniju prema većem europskom hubu, poput Münchena i Frankfurta, nego sad kad većina prometa ide kroz Zagreb. Što mislite, kolike su šanse da se Split tako poveže s nekim većim europskim hubom?

Mislim da to neće biti jednostavno, jer se Split nosi s mnoštvom sezonskog prometa. Lani su imali 720 tisuća putnika u srpnju, a 35 tisuća u veljači. Svaka kompanija koja bi na to pomišljala morala bi se baviti s tom sezonalnošću. To djelomično ulazi i u vaše pitanje o Croatia Airlinesu i zapravo ističe koliko je ta kompanija bitna za povezanost cijele zemlje. Tijekom ljeta, kad su svi avioni puni, svako može i želi letjeti za Hrvatsku, ali kad dođemo do listopada svi otkazuju letove jer postaju neprofitabilni i ostajete bez pola godine dok ne krene sljedeća sezona. Ako Split želi letove za München ili Frankfurt, to će koštati, i morat će pronaći program koji će pokriti gubitke kompanije od listopada do ožujka. Ako to uspiju napraviti, nešto će se možda dogoditi. Ako ne, ostat će status quo.

Najnovije vijesti iz svijeta avijacije možete pratiti na web stranici ch-aviation.

8. 5. 2020. - U seriji članaka na Total Croatia News stranici na hrvatskom jeziku čitajte kako se autorica odlučila i provela pandemijsko vrtlarenje usred grada Zagreba (prvi članak iz serijala); danas su na redu priprema zemlje i sjetva.

Ako znate išta o vrtu, odnosno biljkama uopće, nakon što ste vidjeli ove moje fotke i pročitali opis zemlje u koju sam planirala posijati to sjeme, sigurno ste se zapitali neku varijantu pitanja: “Pa dobro, jesi ti normalna?!”, na što se nastavilo “A tu joj ništa neće niknuti, u takvoj lošoj zemlji, džaba se uopće jadna trudi…”

E, pa, dopustite da vas malo utješim: znam. Znam da nema šanse da iz ovakve očajne zemlje išta uspije izrasti, koliko god dana ja provela rukama vadeći kamenje. A i, sasvim slučajno, imam i točno ono što mi treba da od te zemlje napravim – normalnu, plodnu zemlju. Imam kompost koji je nastao u mom dvorištu. Možda ste u nekoj od fotografija u prvome članku vidjeli plavu veliku kantu u samom uglu mog dvorišta (a možete je vidjeti i u prvoj sljedećoj fotografiji), tamo raste taj kompost. Radimo ga već godinama, daleko prije nego je grad Zagreb osigurao odvojeno prikupljanje bio-otpada. Tijekom normalnog kuhanja bio-otpad skupljamo u jednu posudu od sladoleda (naravno da se može kupiti i posebna posuda samo za to, s dobro prijanjajućim poklopcem, ali budete li pratili ovaj moj serijal, brzo ćete shvatiti da je meni prilično bitno u životu ne kupovati nove stvari za svaku prigodu, nego koristiti ono što se ima pri ruci i snaći se s time), napuni se svakih par dana pa je ispraznimo vani u plavu kantu. U nju, naravno, ide i pokošena trava, lišće koje s naših stabala padne u jesen i sav drugi bio-otpad koji se stvori tijekom godine. Kanta na dnu ima vratašca kroz koja se onda jednom godišnje otprilike izvadi mnogo kvalitetnog, zdravog komposta, savršenog za onu travu koju stalno spominjem, ili malo začinskog bilja koje redovito imam u dvorištu. Ove godine, jasno, gotovo sav kompost otišao je na moj vrt. Ne mogu vam čak niti reći u kilogramima koliko smo ga izvadili i ubacili, ali vjerujte mi na riječ da je bilo mnogo i da stvarno vjerujem da nakon toga kvaliteta zemlje ne bi trebala biti problem.

A onda kad smo bacili sav taj kompost i sve to fino usitnili i pripremili, jasno da se razina zemlje nešto podigla i da je počela prijetiti da će se „slijevati“ po opločnicima pokraj, u smjeru kojih ima pad. To sam, moram se pohvaliti, zapravo i anticipirala, pa sam unaprijed znala da će trebati napraviti ogradicu. Sreća da imam još mnoštvo ostataka od svoje stare ograde koju sam morala skinuti, te partnera koji ima ubodnu pilu i nije ga strah upotrijebiti je, pa smo relativno brzo izradili ogradicu. Još sam uvijek jako ponosna na nju i mogu vam prijaviti da, nakon ovih ozbiljnih kiša koje su pale u Zagrebu nakon duge suše, stvarno dobro radi svoj posao.

Spominjala sam u posljednjem tekstu da sam kupila peršin, mrkvu, blitvu, špinat, rukolu i tikvice. Od toga u ovaj vrt ne ide peršin, jer peršin ide u jednu veliku teglu u kojoj već godinama uzgajam začinsko bilje, gdje će se ove godine družiti s novim, mladim bosiljkom. Zasijala sam ih, napravila od otpadnog najlona za njih mali plastenik i za sad se čine da im je dobro. To znači da nam ostaje 5 vrsta, odnosno da svoj vrt moram podijeliti u 5 dijelova. Nakon ponešto crtanja, računanja i prekrajanja, to izgleda otprilike ovako:

(Tako bi nacrt napravili i izračunali svi normalni ljudi za svoj vrt od 3 kvadrata, jelda?) Tikvice su morale ići na jedan od rubnih dijelova, tako da ako rode mogu njih staviti da rastu i razvijaju se uz sami vrt, a ne u njemu. Za mrkvu sam nekako zaključila da je bolje da je ona uz živu ogradu, postojao je i neki relativno dobar razlog zašto sam špinat stavila na mjesto na kojem jest, ali ga se sada ne mogu sjetiti, a položaj rikole i blitve odredila sam gotovo posve slučajno. Izmjerila sam i podijelila svoj vrtić opet dijelovima davne ograde i pažljivo, prema uputama, posijala svojih 5 budućih povrća.

I sve što nam sad preostaje je zalijevati vrt redovito i čekati da biljčice izniknu. Ili možda ipak uspijem smisliti još nešto da im poboljšam šanse? Čitajte u sljedećem članku u serijalu.

6. 5. 2020. - Svijet se sve brže kreće u smjeru digitalnog doba a Hrvatska drži EU Predsjedništvo, ali Moćna Država Uhljebistan i dalje se čvrsto drži svog digitalnog šampiona - skromog uređaja za slanje i primanje faksova.

Kada ste posljednji put primili ili poslali faks? Sjećate li se uopće?

Ove godine? Prošle godine? U ovom stoljeću, ili u prošlome?

Ili, ako ste mlađa osoba, jeste li IKAD poslali faks? Znate li, zapravo, kako se to uopće radi?

Čini se da već postoji velik postotak populacije koji je premlad da bi uopće živio tijekom ere slanja faksova.

Ovaj video s YouTubea objašanjava ljudima kako se koristi uređaj za faksove i ima već skoro milijun pregleda.

Rado se sjećam našeg uređaja za faks iz St. Petersburga 1992. Komunikacije u post-sovjetskoj Rusiji bile su užasne, ali činilo se da faks radi besprijekorno. A 1995. u Manchesteru, Moskvi i Tampereu u Finskoj, uredski su uređaji za faks po cijelom svijetu vrijedno slali mnoštvo teretnih listova.

Ali, kad sam posljednji put poslao faks? Mora da je prošlo već 10 godina.

Otkud mi sad odjednom interes za faks? Počelo je kad sam lokalnim turističkim zajednicama poslao naš besplatni promotivni članak kojim im nudim suradnju na našoj Inicijativi za Virtualnu Hrvatsku. Nacionalna Hrvatska turistička zajednica bila je toliko ljubazna da mi ustupi bazu kontakata svih lokalnih turističkih zajednica. Lista je bila iznimno točna i redovito osvježavana novim podacima, ali onda sam uočio nešto što je nekome tko živi u Uhljebistanu već 18 godina potpuno normalno, ali istovremeno posve čudno nekome tko živi u modernom digitalnom svijetu.

Podaci za kontakt uključivali su ime, adresu, web stranicu, adresu e-maila, telefonski broj. I broj faksa.

Otprilike 80 % hrvatskih turističkih zajednica još uvijek ima faks. Vjerojatno imaju i Instagram i Facebook, što su korisni alati u turističkoj promociji u 21. stoljeću, ali baze kontakata bilježe njihove brojeve faks uređaja.

I problem je što mi se to uopće nije učinilo čudno, dok se nisam pokušao sjetiti kad sam posljednji put koristio taj uređaj. I ovo nije kritika turističkih zajednica, nego se radi o svakodnevnoj stvarnosti u Uhljebistanu. I tada sam shvatio da je faks zapravo simbol prenapuhane birokracije koja je naša svakodnevica. Digitalni šampion Uhljebistana 2.0.

Bio sam znatiželjan kako te stvari izgledaju na web stranicama ministarstava. Evo uvodne stranice Ministarstva turizma. Postoji stranica s kontaktima, ali na naslovnici se nalazi malena kućica s kontaktima. Godina je 2020., Hrvatska predsjeda Europskom Unijom. Nema kod nas e-maila, možete nas dobiti na faks.

Ministarstvo unutarnjih poslova nešto je naprednije: nema broja faksa, ali navedene su dvije adrese e-maila, jedna za policiju a druga za pitanja. 

S druge strane, Ministarstvo vanjskih poslova odlučilo se nositi s povišenim zahtjevom za informacijama koje donosi predsjedanje Unijom tako što su objavili dva broja linija faksa, dok su istovremeno objavili jedan telefonski broj i jednu adresu e-maila.

Zaa razliku od manje naprednih zemalja, poput Zimbabvea, gdje se čini da faks više ne postoji - samo tri telefonske linije i e-mail.

Možda je ova opsjednutost faksovima neka bivše-jugoslavenska stvar, palo mi je na pamet, pa sam pogledao kako stvari izgledaju u Sloveniji. O, pa oni su veoma moderni!

Istovremeno, u Albaniji koja preživljava bez fakseva, imaju nešto što se naziva 'WhatsApp'.

Ali u Hrvatskoj, samo je jedan digitalni šampion.

Počeo sam se pitati je li problem u meni, pa sam pitao svoje prijatelje na Facebooku da podijele svoja iskustva. Postavio sam im tri pitanja (možete vidjeti cijeli razgovor - moj profil na Facebooku je javan). 

1. Jeste li u posljednjih 12 mjeseci primili ili poslali faks?

2. Ako niste, kada ste to otprilike posljednji put učinili?

3. A za mlađe među nama, jeste li ikad koristili faks?

Rezultati su bili veoma zabavni, svih 77 komentara koje sam dobio do sada, i iznenadila me strast iznešena u odgovorima. 

I čini se, osim nekih banaka, JEDINI put kad ljudi koriste faks je kad moraju komunicirati s Moćnom Državom Uhljebistanom. 

Jedan od najdražih komentara mi je ostavio Jason u Splitu, čija punica je pronašla dobru svrhu za svoj faks-uređaj: služi kao ukras. 

I zamislite se malo nad mladom Mihaelom, koja sa svojih 23 godine ne samo da nikad nije koristila faks, nego nije niti sigurna kako on zapravo izgleda. Provjerio sam i sa stažisticom koja za TCN upravlja društvenim mrežama (i vrlo je učinkovita u tome) i u njenih 20 godina u Prelijepoj Hrvatskoj ni ona nijednom nije slala niti primala faks.

Dakle, čini se da većina stanovnika Moćne Države Uhljebistan nije opremljena za uporabu ove tehnologije, nego biraju koristiti se nečim što se naziva e-mail, SMS i društvene mreže.

Što da sad radimo? Da upišemo cjelokupnu populaciju u masovni program osposobljavanja o tome kako se koristiti uređajem za slanje faksova?

Ili možda, samo možda, da potaknemo digitalne šampione koji upravljaju ovom zemljom da shvate da je predsjedanje Europskom unijom u 2020. korištenjem faks uređaja tako... kao iz 1980-ih.

Za najnovije progresivne vijesti iz Moćne Države Uhljebistana,

For the latest progressive developments from the Mighty State of Uhljebistan, pratite naše objave koje se tiču te Obećane Zemlje.

29. travanj 2020 - Uz svu zdravstvenu prijetnju virusa, pad gospodarstva i probleme mentalnog zdravlja, je li moguće da će Hrvatska nakon korone zapravo postati bolje mjesto za život? Počinjem vjerovati, a mislim da nisam ni usamljen.

Tko je osoba koju poznajete, a koja je najmanje pogođena koronavirusom? Odvojite malo vremena za razmišljanje, i dok to radite, dopustite da vam ispričam priču o svom legendarnom puncu Franku. Jer on je ključni dio mog razmišljanja da bi Hrvatska poslije korone mogla i trebala postati i puno bolja Hrvatska od one koju trenutno imamo. Kako bih vam objasnio svoju logiku, dopustite mi da vam ispričam nešto o svom puncu.

Franku sigurno nije bio lako u životu, a ipak ga nikad nisam čuo kako se na to žali. Bio je jedno od 10 djece u selu Brusje na Hvaru, te je svaki dan morao pješačiti 6 km do škole u gradu Hvaru, te ponovo 6 km kući. Odjeća je bila iznošena, a hrana oskudna. Luksuzi su bili prava rjetkost, a on nikada u životu nije ništa prerano odbacio. 

Prije 50 godina uštedio je malu svotu novca i kupio 360 m² poljoprivrednog zemljišta na brdu ispunjenom drvećem s pogledom na stari grad Jelsu. Svi su mislili da je lud i da je bacao novac.

Ali Franko je znao što radi i imao je dugoročnu viziju budućnosti. Komad po komad, kat po kat, polako je gradio svoju obiteljsku kuću, zajedno s apartmanima za iznajmljivanje, prihodom od kojeg je financirao izgradnju sljedećeg kata. Sve je to bilo bez kredita, iz godine u godinu.

Rat je došao 1991. godine, a Franko je kupio zemljište kako bi uzgajao hranu da bi prehranio obitelj u slučaju da neizbježne ratne restrikcije postanu stvarnost. Ljubio je tu zemlju (i susjedne parcele koje je kupio u sljedećim godinama) i svakodnevno provodio tamo sate. Gotovo 30 godina kasnije proizvodi veliku količinu hrane kojom nas hrani tijekom krize uzrokovane koronom.

Nakon što je svo četvero svoje djece omogućio sturidanje , što je prilika koju sam nikada nije imao, a bez ikakvih dugova, život se odvija prilično slično kao prije. Turizam će ovog ljeta biti smanjen, ali životni temelji – zdrav način života na prekrasnom otoku kojeg rijetko napušta, uz domaću hranu, vino, maslinovo ulje – ostaju.

Izuzetno poštujem svog punca zbog svega što je postigao od tako skromnog početka, a ponekad poželim da je dobio zeta koji je čovjek od zemlje, a ne ovog debelog blogera koji stalno pije pivu.

Moj punac je dokaz da se u Hrvatskoj može voditi zdrav i ispunjen život koji se temelji na samoodrživosti i kupnji lokalnih namirnica.

Tema kupovine lokalnog širi se po cijelom svijetu, jer nas je korona prisilila na temeljito preispitivanje gotovo svakog aspekta našeg života. Prisilna samoizolacija i ponovna procjena naših životnih stilova bilo je iskustvo čišćenja za mnoge koji su shvatili koliko im je malo potrebno za preživljavanje i koliko je viška stvari u njihovom životu posve nepotrebno.

Neke stvari će se možda zauvijek promijeniti, poput povećanih zdravstvenih mjera i manje putovanja, ali korona je Hrvatskoj donijela i puno pozitivnih stvari. Pogotovo ako njezini ljudi iskoriste ove mogućnosti ovako neočekivanog izvora. Ja se sve više nadam – gotovo sada očekujem – da će Hrvatska poslije korone biti bolje mjesto za sve nas. Postoji nekoliko aspekata mog optimizma.

Kupujte lokalno i neka Slavonija ponovo hrani cijelu regiju

Jučer sam napravio svoj prvi Zoom video intervju u svom životu. Bilo je to sa slavonskim poljoprivrednikom/poduzetnikom čija je obitelj gotovo 40 godina proizvodila i prerađivala hranu u regiji koja je nekad hranila ne samo Hrvatsku, već i velik dio bivše Jugoslavije. Jedva čekam da objavim intervju i priču, jer je to bila jedna od najzanimljivijih stvari koju sam ikada učinio. U intervjuu smo razgovarali o razlikama u uzgoju hrane u Slavoniji kad je to bila bogata regija i proizvodnji hrane u Slavoniji danas.

Može li Slavonija još jednom nahraniti Hrvatsku, a možda i njezine susjede?”, Pitao sam.

“Da.”

Očito će rješenje uključivati ​​malo više od riječi “da”, ali razmislite o tome na trenutak. Doba turista koji masovno šalju svoju gotovinu, a sve što trebamo je čekati da dođu, dolazi svome kraju. Zaboravimo prošlost i pogledajmo Hrvatsku danas.

Može li se ona sama prehraniti? Da.

Jedan od velikih pozitivnih utjecaja ove krize bio je taj da je velik broj ljudi počeo kupovati lokalno. Mali OPG-ovi svoje proizvode stavljaju na raspolaganje putem društvenih mreža, a ljudi naručuju. Ovdje na Hvaru postoji sjajna opcija za isporuku lokalnih proizvoda putem Interneta, koja pokriva Hvar, Vis i Šoltu. Onaj luđak iz Đurine hiže u Varaždinskim toplicama, Nikola Božić, obilazi stalno cijelu zemlju dostavljajući steakove najviše kvalitete i druge premium proizvode OPG-ova. 

Sve više ljudi se približava ideji uzgoja i kupovine lokalnog. Hrvatska ima izvrsnu hranu, a sve više ljudi shvaća ludost uvoza proizvoda kada ih možemo uzgajati sami. Mislim da je Karlovačka županija prošlog tjedna najavila sredstva za razvoj neiskorištenog obradivog zemljišta. Tehnologija je prijatelj kupovine domaćeg, a nove distribucijske mreže poput one koje razvija Nikola Božić izvrsnu će hrvatsku domaću proizvodnju učiniti znatno dostupnijom krajnjem korisniku.

Vratiti hrvatski poljoprivredni kapacitet tamo gdje ga nije bilo neće biti lako, ali isto tako nije nemoguće. Uz toliko nadolazeće nezaposlenosti, stvorit će radna mjesta – i na kraju izvoz.

Život bi mogao KONAČNO postati dovoljno neugodan da će Hrvati prosvjedovati

‘Mogu li se Hrvati ikad ujediniti ako nisu bili napadnuti’?

Prije otprilike 18 mjeseci napisao sam članak pod nazivom ‘Mogu li se Hrvati ikad ujediniti ako nisu bili napadnuti’? Ovo je zemlja koja na ulice svog glavnog grada može primiti 550.000 ljudi kako bi dočekali heroje Svjetskog kupa, ali nimalo slične brojke kada su u pitanju prosvjedi. Hrvati se jako žale zbog načina na koji upravljaju ovom zemljom. Ali žale se u u kafićima i s ogromnom vojskom virtualnih ratnika. Ali kako ih natjerati da fizički marširaju na Zagreb, prosvjeduju i zahtijevaju promjene? To se jednostavno ne događa (ili vrlo rijetko i u mnogo manjem broju). 

A jedan od razloga je to što je život u Hrvatskoj mnogima zapravo preugodan. Hrvatska ima jednu od najviših stopa vlasništva kuća i stanova u svijetu, što je ugodno u vrijeme krize. Ona također ima mnogo ljudi koji žive od turizma i zarađuju dovoljno za 4-5 mjeseci u godini da ne moraju raditi ostatak godine. I dok vlasništvo nad kućom i sposobnost uzgoja hrane ostaje, taj je laki prihod mnogima nestao - možda i zauvijek za mnoge.

S čak 300.000 pretpostavljenih izgubljenih radnih mjesta, kao odgovor na početne vladine ekonomske mjere, bilo je jasno da život ne samo da će postati manje ugodan, već i za mnoge dovoljno težak da Hrvate dovoljno razljuti da nešto učine. Jedna od najboljih inicijativa posljednjih godina u Hrvatskoj bila je Udruga Glas Poduzetnika, koja okuplja privatne poduzetnike te koji broji gotovo 60.000 članova i koja je već postigla veliki uspjeh svojim usuglašenim pritiskom na vladu za učinkovite mjere i reforme. Njihov rad možete pratiti na našim stranicama.

Mainstream mediji sada aktivno provode kampanje za Reforme Odmah, a ovaj članak iz 24 sata, naprimjer, daje sjajan pregled izbora pred kojima se nalazi Hrvatska - Hrvatska ne može više čekati, trebamo reforme odmah.

Kralj Vili kao prototip, vrijeme je za sljedeću generaciju političara

Da ste prije ove korona krize ljude na ulici u Hrvatskoj pitali kako će se hrvatska Vlada nositi s njom, ne biste se osjećali samouvjereno. Jedna od najboljih stvari koja se dogodila Hrvatskoj je što je ostala sigurnom, uklanjanje prethodnog ministra zdravstva zbog navodnih (moja nova omiljena riječ) nepravilnosti u njegovom portfelju imovine. Hrvatska je dobila novog ministra zdravstva Vilija Beroša, posvećenog, kvalificiranog, odlučnog, transparentnog, komunikativnog i pristupačnog. Postoji samo nekoliko zemalja koje su se suočile sa zdravstvenom prijetnjom korone poput Hrvatske, a primjer Beroša i njegovog tima pokazao je da je moguće nešto što se rijetko viđa – ministar koji radi za narod, a ne za sebe.

I budući da su to vidjeli, glas javnosti zahtijevat će više takvih političara. Uhljebistan je zvijer, a za ubiti tu zvijer trebat će nam više od korone i ekonomske katastrofe. Ipak, nikad nije postojala bolja prilika da se potaknu promjene. Uklonite Uhljebistan, vratite se korijenima Hrvatske sa angažiranom dijasporom spremnom ulagat i budućnost Hrvatske je nevjerojatno svijetla

Transparentnost u digitalnoj Hrvatskoj 2.0 nakon korone - ubrzani proces

Borba protiv Uhljebistana ima sve snažnijeg saveznika – digitalizaciju i transparentnost. Ova će kriza samo ubrzati digitalizaciju Hrvatske, kao i uklanjanje potrebe za tolikim procesima koji nisu samo neučinkoviti, već dolaze i sa zdravstvenim (infekcijskim) rizikom i pomažu u financiranju Uhljebistana. Era nabujale birokracije i onih dragih biljega već je bila u posuđenom vremenu, ali sada kada ljudi vide da je ne samo lakše učiniti toliko mnogo stvari putem interneta, nego i mnogo učinkovitije, uspostava postkoronske digitalne Croatia 2.0 će ubrzati.

Šalio sam se s djecom neki dan da smo, kad sam išao u školu, koristili kredu i ploču. To je nešto čega se, naravno, sjećaju, ali hoće li djeca nakon 5 godina? Prisilna prilagodba školovanja preko weba u velikoj mjeri predstavlja veliki uspjeh i nudi neke intrigantne mogućnosti za napredak, kako u razvoju kućnog obrazovanja tako i u pristupu boljem obrazovanju iz drugih zemalja.

A više transparentnosti i digitalnih alata smanjit će i mogućnost Uhljebistana da zahtijeva mito u svakom koraku, potiho kako to čini sad. 

Od ekonomije masovnog turizma do poljoprivrede, IT-a i elitnog turizma

Hrvatska ima izvrstan IT sektor, koji se natječe na globalnoj razini u mnogim aspektima. Ovo se ponovno odvija uglavnom kod kuće i lokalno, i vjerojatno će se i dalje širiti i stvarati sjajan prihod za Hrvatsku i njene IT poduzetnike. Na trenutak samo zaboravite na današnju Hrvatsku i zamislite novi model (kada bi se mogli riješiti većine Uhljebistana), koji zamišljam da bi mogao izgledati ovako.

1. Poljoprivredni sektor koji zapošljava mnoge, hrani zemlju i generira izvoz, a sustav za dostavu na kućnu mrežu dovodi najbolju hrvatsku kvalitetu izravno na vaša vrata.

2. IT sektor koji će procvjetati omogućavajući Hrvatskoj stvaranje lokalnih radnih mjesta i ostvarivanje značajnog prihoda

3. Zemlja u kojoj je masovni turizam stvar prošlosti, u kojoj si i domaći turisti mogu priuštiti mirniju obalu po prihvatljivijim cijenama.

4. Država čija je izvanredna prirodna ljepota magnet za eilte, a ne za masovni turizam. I da ne zaboravimo medicinski turizam, još jedan neiskorišteni dragulj Hrvatske.

5. Država čija izuzetna prirodna ljepota i jedinstveni životni stil čine raj za digitalne nomade i udaljene radnike – niša koja će se eksplodirati u narednim godinama

Država koja će se oslanjati na sebe i vlastite resurse. U kojoj će biti puno sretnih ljudi iz njihove lokalne zajednice, baš kakav je i moj Franko.

I koliko će štete sve to nanijeti okolišu u usporedbi s našim trenutnim praksama i strategijama?

22. travanj, 2020 - 500 godina stara procesija Za Križen na Hvaru, koju je zaštitio i UNESCO, jedan je od rijetkih događaja koji su se ovoga mjeseca održali u Hrvatskoj. Pročitajte intervju s križonošom iz Vrbnja, Matteom Bratanićem i zavirite iza kulisa ovog događaja.

1943. godine talijanski fašisti ograničili su procesiju na samo 12 osoba po mjestu, a 1944. ona je održana u izbjegličkom kampu u pustinji Sinai u Egiptu. Procesija Za Križen koja se održava na Hvaru od 1510. godine 2009. je godine uvrštena na popis nematerijalne baštine UNESCO-a sastoji se od šest istovremenih procesija iz Jelse, Pitvi, Vrisnika, Vrbnika, Svirča, Vrbnja i Vrboske koje prate bosonogog križonošu dok kroz noć hoda preko 25 kilometara na hodošašću u molitvi. I dok je većina drugih događanja u Hrvatskoj ovoga mjeseca otkazana, Za Križen je kontroverznom odlukom dopušteno da se održi, iako u ograničenim okolnostima. Dok svake godine stotine ili čak tisuće ljudi sudjeluju u procesijama, Za Križen 2020 je bila ograničena na samo 15 osoba po procesiji.

TCN je bio jedan od rijetkih svjedoka procesije Za Križen 2020. Detaljan opis događanja možete pročitati u našem članku  an see our detailed account in Jelsa Za Križen, Hrvatska nije Wuhan, i osjećaj kabinske groznice.

Pa, kako je bilo nositi križ tijekom najčudnije godine procesije Za Križen, i kako je to sve izgledalo iza kulisa? Zahvalan sam križonoši iz Vrbnja Matteu Brataniću na ovom fascinantnom i detaljnom izvještaju o procesiji, pripremama za nju i onome što je nakon nje slijedilo, iz perspektive jednoga od šest muškaraca koji su nosili križ. 

Za početak nam recite, kada ste se prijavili  da budete križonoša za Vrbanj? Prije koliko vremena?

Zapravo, nisam se sam prijavio da budem križonoša. To je učinio moj pokojni djed 2000. godine, kada je moj stric, dr. Andre Bratanić nosio križ. Tada sam imao 14 mjeseci. Nažalost, moj djed koji me prijavio preminuo je u rujnu prošle godine, tako da nije dobio prigodu vidjeti kako sam mu ispunio želju.

Kako bi pripreme za procesiju izgledale normalne godine?

Kako se mentalno i fizički pripremiti za takvo nešto?

Kako su izgledale rasprave o tome kako nastaviti, koliko je blizu bila odluka da se sve otkaže?

Drugdje u Hrvatskoj bilo je mnogo ljutnje što je dozvoljeno da se održi procesija Za Križen. Što kažete na to?

Kako je izgledala procesija kada je konačno krenula?

Vaša obitelj i stanovnici Vrbnja učinili su krasnu gestu za žrtve potresa u Zagrebu. Ispričajte nam više o akciji 'Varbonj za Zagreb'.

I kako se sad osjećate, kada je proteklo dva tjedna od procesije? Sigurno je to za vas bilo posebno emocionalno vrijeme.

(Fascinantan prilog Hvar TV-a s križonošom iz Pitvi 2012)