Business

Pet načina na koje HGK može učiti od Srbije, BiH, Makedonije, debelog Britanca i Svazija

By 9 March 2017

Hrvatska gospodarska komora reagirala je na uistinu impresivan način na naš nedavni članak u kojemu smo ukazali na neke od manjkavosti u radu te institucije. Promjene na službenim stranicama izvršene su manje od sat vremena nakon objave (i to u nedjelju). S konstruktivnom kritikom nastavljamo i danas, 9. ožujka 2017. godine, i to tako što ćemo pogledati na koji način gospodarske komore u regiji – pa čak i u dalekoj Africi – mogu ponuditi korisne lekcije svojim hrvatskim kolegama kako bi bolje radili u korist svojih članova i u cilju širenja poruke o hrvatskim tvrtkama u inozemstvu.

Gospodarska komora – važna institucija za sve države koje pokušavaju poslovati u svijetu. Često su upravo komore prvo mjesto na kojemu strani ulagači traže mogućnosti za investicije, tako da je u interesu svih nas da prvi dojam bude ujedno i najbolji.

Kao (prisilni) član Hrvatske gospodarske komore koji podmiruje mjesečnu članarinu (Hrvatska gospodarska komora, ili HGK – nije to jednostavno za izgovoriti potencijalnim ulagačima koji ne govore hrvatski jezik, no tome ćemo se vratiti nešto kasnije), zajedno s drugih 115,000 prisilnih članova, plaćam nevjerojatnih 18 milijuna eura godišnjeg danka bogovima u Zagrebu. A što dobivamo za svoj novac i kakva je internetska prezentacija HGK-a svijetu, ako je usporedimo s njihovim kolegama u, recimo, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Makedoniji, ili čak Svaziju?

Nakon impresivne reakcije HGK-a na internetskim stranicama nakon našeg posljednjeg članka (neke od preporučenih promjena izvršene su unutar sat vremena nakon objave – i to u nedjelju), unatoč tome što su moji zahtjevi kao člana HGK-a bili uglavnom ignorirani sve do tog članka, odlučio sam pobliže istražiti internetske stranice nekih naših susjeda kako bih vidio postoji li nešto što bismo mogli naučiti od njih, možda doći do ponekog savjeta kako unaprijediti predstavljanje hrvatskih tvrtki u svijetu.

Pokazalo se da tih stvari ima poprilično. A dobra je vijest da se većinu njih može učiniti VRLO brzo i jednostavno. Bilo mi je žao što je netko iz HGK-a morao raditi u nedjelju, pa stoga ovaj članak objavljujem preko tjedna, u slučaju da netko odluči provesti neke od navedenih preporuka. Naposljetku, vikendi su ipak namijenjeni obiteljima.

Krećemo s Bosnom i Hercegovinom.

Ovo je stranica s kontaktima Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine. Dojmljivo je dizajnirana, s kontaktima za sve odjele, brojevima telefona i e-mail adresama koje na sebi imaju i linkove, tako da je dovoljan jedan klik mišem i već pišete mail odabranom odjelu. Tu je čak i karta kako doći do njihovih ureda. Vrlo korisno i jednostavno za korištenje.

S druge strane, naši junaci iz HGK-a imaju ponešto drugačiji pristup.

Stranica s kontaktima uopće NE postoji. Nema je. Nije tu. Da biste došli do svojeg odredišta, jedino što možete učiniti jest poigrati se s ovom e-mail adresom na dnu engleske verzije početne stranice. A ona čak na sebi nema niti link pa tako, za razliku od potencijalnog ulagača u BiH koji već šalje mail relevantnom odjelu, naš budući investitor u Hrvatsku mora ručno upisivati generičku e-mail adresu koja će ga odvesti na neko središnje općenito odredište. Ako ste već prelijeni izraditi stranicu s kontaktima, pa koliko je teško barem dodati link? Prvi dojmovi? BiH 3, Hrvatska 0.

U međuvremenu, u Svaziju...

Ovo su svi kontakt podaci na početnoj stranici HGK na engleskom jeziku. Primjećujete li da nešto nedostaje?

A evo kako to rade u Africi...

Da, momci u Svaziju bili su dovoljno dosjetljivi da su na svoju strancu stavili i poveznice na društvene mreže. Koristan prijedlog za HGK? Stvar je još i gora s obzirom na to da HGK ima aktivnu Facebook stranicu (njome ćemo se pozabaviti nešto kasnije), no problem je u tome što je nijedan strani ulagač nikada ne bi mogao pronaći. Dodati poveznice za društvene mreže – to je posao od dvije minute. Hvala, Svazi! Idemo sada na vijesti...

HGK na svojoj početnoj stranici ima rubriku s vijestima – a ovako to izgleda. Od prve tri vijesti, jedna će idućeg tjedna navršiti šest mjeseci. Moramo biti pošteni pa priznati da je moguće otvoriti i druge vijesti te ih vidjeti više – no, od početka 2017. godine objavljeno je samo 11 članaka, od kojih je jedan potpuno prazan. Za usporedbu, TCN svakog dana objavljuje najmanje tri poslovne vijesti, znači više od 200 u dosadašnjem dijelu godine. Kako bih pokazao da želim biti konstruktivan, spreman sam ustupiti naše vijesti – i to besplatno – HGK-u kako bi mogli informacije (i to pozitivne) o svojim članovima objavljivati na stranicama. Ako nemaju dovoljno tehničkog znanja o tome kako to učiniti, platit ću svojem web administratoru da napravi što treba.

U međuvremenu, u Makedoniji...

Ovo su vijesti samo za dva dana ovog tjedna, a sve se mogu dodatno otvoriti u obliku duljih članaka na engleskom s fotografijama.

Makedonci su se sjetili još nečeg zgodnog. Imaju kalendar događaja, kako bi potencijalni ulagači mogli vidjeti što se događa u državi. Osim toga, čini se da su krenuli stopama izvrsnog primjera iz Svazija te stavili ove lijepe poveznice prema društvenim mrežama.

U međuvremenu, u Srbiji...

Uistinu korisna rubrika s vijestima, na engleskom jeziku (a vidite li i te lijepe poveznice prema društvenim mrežama?) i podijeljene u aktivnosti komore, vijesti o tvrtkama u Srbiji te o srpskim tvrtkama u inozemstvu. Tek onako, kliknuo sam poveznicu za Facebook i otkrio da Privredna komora Srbije ima impresivnih 25,752 pratitelja. Kakva razlika u odnosu na HGK?

Ne zaboravite, na stranicama HGK nema poveznica prema društvenim mrežama pa sam – glumeći potencijalnog investitora koji ne govori hrvatski – utipkao „Croatia Chamber of Economy“ u tražilicu na Facebooku. Opa...

Još zanimljivije, drugi rezultat koji sam dobio vodio je na tvrtku za web dizajn po nazivu Gauss International, koja se hvali koliko je dobar posao obavila radeći na stranicama HGK.

Kada sam naposljetku pronašao Facebook stranicu Hrvatske gospodarske komore, malo sam se razočarao kada sam vidio da ima samo 5,441 pratitelja, odnosno gotovo PET puta manje od srpske komore. Je li poslovanje u Srbiji uistinu pet puta zanimljivije od Hrvatske?

Dakle, ukratko, na koji se način mogu stranice HGK poboljšati da bi bolje predstavljale hrvatsku poslovnu zajednicu u svijetu, DALEKO bolje, bez da se potroši puno od onih 18 milijuna eura, od kojih je najveći dio već ionako rezerviran za neke odabrane projekte? Evo mojih prijedloga.

1. Naučiti kako stavljati linkove na e-mail adrese (rado ću im pokazati kako se to radi).
2. Izraditi stranicu s kontaktima, po uzoru na primjer iz Sarajeva. Hvala BiH! Potrebno vrijeme – možda 30 minuta.
3. Dodati poveznice za društvene mreže. Hvala Svazi! Potrebno vrijeme – možda dvije minute.
4. Poboljšati rubriku s vijestima. TCN je spreman to učiniti ustupanjem svojih članaka kako je to već opisano, a besplatno bi ubacili i kalendar događaja. Potrebno vrijeme – ništa.
5. Razmisliti malo na koji bi način neki strani ulagač mogao pokušati doći do informacija. Jedan jednostavan prijedlog – možda dodati engleski naziv Hrvatske gospodarske komore na Facebook stranicu? Potrebno vrijeme – možda jedna minuta.

I to je to, već smo dobili daleko bolju uslugu.

Jedan od razloga zašto je TCN uspješan jest to što uspijevamo predstaviti Hrvatsku kombinacijom lokalnog znanja i međunarodnog pristupa. Doista nije potrebno učiniti puno kako bi se stvari znatno unaprijedile. Naravno, pod uvjetom da postoji volja...

Search